1.Geografski položaj i karakteristike prostora Grada Srebrenika

Grad Srebrenik se nalazi na sjeveroistoku BiH, administrativno pripada Tuzlanskom kantonu i Federaciji BiH, a ekonomski, regiji Sjeveroistočna Bosna i Hercegovina.

Veličina grada je 248 km².

Sredinom teritorije teče rijeka Tinja u dužini od  oko 20 kilometara. Uz rijeku Tinju prolazi magistralni put Tuzla-Orašje i željeznička pruga normalnog kolosijeka Brčko-Tuzla, te magistralni put Županja-Tuzla-Sarajevo. S gradom Srebrenik graniče gradovi Tuzla, Gračanica, Gradačac, Distrikt Brčko te općine Lukavac i Čelić .

Istočnim dijelom općine proteže se planina Majevica, čiji najviši vrh iznosi 917 metara. Općina spada u brdsko poljoprivredni rejon. Klima je umjereno kontinetalna sa naglašenim godišnjim varijacijama temperature i padavina. Rijeka Tinja i njeni pritoci bujičnog su karaktera.

U vrijeme jačih padavina dolazi do poplava poljoprivrednog zemljišta i objekata uz rijeku i pritoke. Karakteristike terena koje zauzima općina su složena geološka građa i tektonski sklop, što ima za posljedicu pojavu erozije i klizišta.

2. Prirodna bogatstva

2.1. Mineralna bogatstva

Grad Srebrenik se nalazi u području unutarnjih Dinarida. Bez obzira na to, što se u Tuzlanskom kantonu, tj. u neposrednoj blizini, nalaze velika ležišta lignita, mrkog uglja, kamene soli, cementnog lapara, gline i drugih mineralnih sirovina na području Grada Srebrenika se ne nalaze značajniji mineralni resursi.

Registrovane su pojave arsenovih ruda, nikla i kobalta, kamenog uglja, glina i industrijskog kamena. Od istraženih mineralnih sirovina za eksploataciju je interesantan krečnjak, čije rezerve iznose oko 52 miliona tona.

Na temelju nepotpunih istraživanja procjenjuju se rezerve kamenog uglja na 1,933 miliona tona. Ove rezerve su interesantne sa stanovišta kvalitete i debljine sloja, ali bi uslovi eksploatacije zbog nagnutog terena bili veoma teški. Prilikom planiranja uređenja prostora treba imati u vidu da bi u dogledno vrijeme moglo doći do eksploatacije uglja i gline.

2.2.Poljoprivredno zemljište, šume i drvna masa

Grad raspolaže površinom od 24.793 hektara čija je struktura slijedeća:
Tabela

Od ukupne površine grada oko 44% otpada na šume i neplodno zemljište, dok preostalih 56% čini poljoprivredno zemljište. Prema izvršenoj kategorizaciji zemljišta 1982 godine na visokokvalitetno zemljište (najlakše obradivo) otpada 1.782 hektara ili 11,9 %, a nalazi se u aluvionu rijeke Tinje i njenih pritoka. Ove površine značajno su smanjene zbog izgradnje raznih privrednih i stambenih objekata uz magistralni put, odnosno rijeku Tinju.

Oko 47% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta čini kvalitetno poljoprivredno zemljište.Bez obzira na to što je minimum zemljišnog fonda po stanovniku 0,17 hektara, pokazatelj obradivog zemljišta po stanovniku na području općine ne smatra se povoljnim pa se deficit zemljišta mora nadoknaditi intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom.

Pod šumama se nalazi oko 37% općinske teritorije. Procjenjuje se da grad Srebrenik raspolaže sa 966.000 kubnih metara drvne mase što po stanovniku grada iznosi 21,5m³. Po ovom pokazatelju grad Srebrenik je ispod prosjeka BiH (84,9 m³  po stanovniku) i Regije «Sjeveroistočna Bosna» (38,1 m³  po stanovniku). Šume su niže baritetne vrijednosti, sa velikim nagibima i izraženim erozivnim procesima. Bespravna sječa šume još uvijek je izražena na području grada.

2.3. Vodni resursi

Snabdijevanje vodom za piće i sanitarnom vodom domaćinstava i privrede je  za oko 80% potreba organizirano preko 70 mjesnih i lokalnih vodovoda. Samo 20 vodovoda ima izraženu i definiranu izdašnost izvorišta i sagledanu mogućnost dugoročnog snabdijevanja. Kao potencijalni resurs na području općine  su indentificirane termomineralne vode u toku hidrogeoloških istraživanja rađenih 1982 i 1983 godine. Za potvrđivanje i iskorištavanje ovog resursa, koji može biti značajna komponenta razvoja grada Srebrenika potrebna su dodatna istraživanja.

3. Infrastruktura

Otpadne vode naselja priključenih na gradski vodovod se odvode  kanalizacijskom i kolektorskom mrežom do uređeja za prečišćavanje otpadnih voda sjeverno od grada Srebrenika. Trenutni kapacitet uređeja je 12 000 EBS, sa planiranim proširenjem na 18000 EBS ( ekvivalentni broj stanovnika). Odvodnjom u gradskom dijelu otpadnih voda je obuhvaćeno oko 70% korisnika. Industrija nije adekvatno priključena na sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

Snabdijevanje vodom na području cijelog grada Srebrenik je organizovano gradskim vodovodom u gradu Srebreniku (oko 400 priljučaka) i preko većih mjesnih vodovoda: vodovod Špionica- Ormanica (800 priključaka), vodovod D. Potok (550 priključaka), vodovod Tinja (312 priključaka), vodovod Čekanići, Falešići i Brnjičani (450 priključaka). Ostala naselja se snabdijevaju vodom putem  60 lokalnih vodovoda. Za mjesno područje Podorašje izgrađen je vodovod koji ima oko 500 priključaka.

Glavni kapacitet upotrijebljenih i korisnih voda na teritoriji grada Srebrenik je rijeka Tinja, koja u toku  sušnog perioda ima vrlo male (zanemarljive) pritoke. Tinja je svrstana u II kategoriju vodotoka, pa se iz navedenih razloga nameće nužnim problem  prihvata netretiranih zagađenih voda, u naseljima uzvodno od Srebrenika (D. Potok, Tinja, Podorašje) i nizvodno za naselja Špionice.

Gradsko područje Srebrenika snabdijeva se električnom energijom preko elektro-energetskog sistema Fedaracije BiH putem primarne transformatorske stanice (TS) 110/35/20/10 kV Srebrenik I TS 35/10 kV Lipnica. Napajanje kupaca vrši preko 10 kV vodova koji napajaju 144 TS 10/0,4 kV sa TS 110/35/20/10 kV Srebrenik i jednog 10 kV voda sa TS 35/10 kV Lipnica koji napaja 21 TS 10/04 Kv na podrčju Tinje.

Kada je u pitanju kvalitet isporuke električne energije i sigurnost postojeće mreže, stanje nije zadovoljavajuće, jer je mreža 10 kV uglavnom podkapacitirana.Poseban problem je napajanje područja Tinje, gdje je neophodno izgraditi trafostanicu naponskog nivoa 110/10 kV, za koju postoji idejno rješenje međutim ne nalaze se sredstva.Mreža 0,4 kV je najlošiji dio distributivne mreže. I pored ulaganja koja su vršena nakon rata, mreža je i dalje u lošem stanju, sa malim prosjecima, tako da je potrebna njena temeljnija rekonstrukcija.

Sva naseljena mjesta na području grada su pokrivena telefonskom mrežom. Ukupan broj telefonskih korisnika je oko 8.500. Oko 90% gradskog područja je pokriveno mobilnom telefonijom. Glavna čvorna centrala nalazi se u glavnoj pošti u Srebreniku, a krajnje centrale su u mjesnim poštama Sladna, D. Potok, Tinja i Jasenica. Od glavnih čvornih i krajnjih centrala granaju se izdvojeni stupnjevi prema Špionici I, Špionici II, Gornjim Moranjcima, Cage-Lipje, Zahirovići i Gornjem Srebreniku. U naseljenim mjestima Sladna, D. Potok, Tinja i Jasenica telefonska mreža je nadzemna. Centrale u navedenim mjestima su zastarjele, te se planira zamjena ili su već zaminenjene novim. To su ujedno i kritična podučja, a osim toga u mjestima Tinja i Jasenica uslijed ratnih dejstava mreža je oštećena i djelomično uništena.

Do naseljenih mjesta u pravcima Srebrenik-G. Srebrenik-Okresanica, Srebrenik - Srebrenik Gornji, Srebrenik-Zahirovići, Srebrenik-G. Moranjci, Srebrenik-D. Potok-Cage, Srebrenik- Špionica, mreža je podzemna i radi se o optičkim kablovima. Planira se polaganje optičkih kablova i na slijedećim pravcima: Srebrenik-Sladna, Srebrenik-D Potok-Tinja-Previle, Srebrenik-Tinja-Jasenica.Podzemni vodovi nisu snimljeni, te su vrlo česti prekidi istih uslijed prosijecanja saobraćajnica i drugih zemljanih radova.

4. Stanovništvo i demografija                                                                                              

Prema popisu stanovništva u BiH iz 1991. godine općina Srebrenik je imala 40.796 stanovnika dok je prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine općina Srebrenik imala 39.678 stanovnika. U toku rata nastale su izmjene u demografskoj slici općine u odnosu na 1991. godinu. Gustina naseljenosti stanovništva je 181 stanovnik na km², što je niže od TK koja prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2003 godini iznosi 192 stanovnika na km². Međutim gustina neseljenosti u Općini/Gradu Srebrenik je značajno veća od  prosjeka regije, i prosjeka BiH (75 stanovnika na km²).

Stanovništvo živi u 63 pretežno ruralna naselja. Naselja su: Donji Podpeć, Gornji Podpeć, Tinja Gornja, Tinja Donja, Duboki Potok, Behrami, Šahmeri, Dedići, Seona, Lipje, Cage, Ljenobud, Bjelave, Kuge, Like, Rapatnica, Kiseljak, Uroža, Luka, Brda, Gornji Moranjci, Falešići, Čekanići, Brnjičani, Donji Moranjci, Ibrići, Gulami, Hrvati, Omerbašići, Hodžići, Ahmići, Pirage, Vikali, Murati, Maoča, Salihbašići, Lušnica, Crveno Brdo, Jasenica, Drapnići, Podorašje I, Podorašje II, Lisovići, Brezik, Kurtići, Zahirovići, Straža, Babunovići, Bare, Ćehaje, Ježinac, Gornji Srebrenik, Donji Srebrenik, Ćojluk, Ćojlučko Polje, N.N. Polje,   Srebrenik I, Srebrenik II, Špionica Centar, Špionica Donja, Špionica Gornja, Špionica Srednja, Cerik, Tutnjevac, i Huremi. Centar općine/grada je grad Srebrenik. Vrijedi istaći da od navedenih naselja nisu sva priznata kao naseljena mjesta.

Procjenjuje se da oko 12.800 stanovnika živi u urbanim naseljima ili 28%, dok preostalih 32.200 stanovnika ili 72% spada u stanovništvo koje živi u ruralnim naseljima.

U periodu od 2000 do 2003. godine prosječno se rađalo 452 djece godišnje, dok je prosječan broj umrlih osoba za isti vremenski period bio 221 stanovnik godišnje.

Trend pada prirodnog priraštaja je posljedica teške ekonomske situacije u državi, nemogućnosti zapošljavanja, loših uslova života, nemogućnosti rješavanja osnovnih egzistencionalnih potreba i neodgovarajuće zdravstvene zaštite. Prirodni priraštaj stanovništva u periodu 2000-2003 godina iznosi prosječno 230 stanovnika ili 5 stanovnika na svakih 1000 stanovnika.

Također vidimo da u posljednje četiri godine imamo kontinuiran pad prirodnog prirasta stanovništva. Radno sposobno stanovništvo čini 65% ukupne populacije. Slijedi stanovništvo od 0-14 godina sa 9.800 stanovnika ili 22% od ukupnog broja stanovnika, a najmanju grupu čine osobe od 65 i više godina na koje otpada 5.800 stanovnika ili 13% od ukupnog broja stanovnika grada Srebrenik. U odnosu na 1991. godinu starosna skupina od 0-14 godina smanjila brojčano, kao i njen udjel unutar ukupne populacije (sa 25% na 22%). Nasuprot tome imamo brojčano povećanje starosne grupe radno sposobnog stanovništva, međutim njen udio u ukupnoj populaciji u 2003. godini je manji za 2% u odnosu na 1991. godinu. Jednina starosna grupa u kojoj bilježimo brojčani porast i ujedno i porast procentualnog udjela u ukupnoj populacije je populacija starija od 65 godina. U odnosu na 1991. godinu njen udio u ukupnoj populaciji je porastao za 5%. Kretanje starosne struktura stanovništva na području grada Srebrenik ukazuje na trend starenja populacije.